RAB Srbija protiv piratskih radio stanica, neregularnih mreža i nedozvoljene medijske koncentracije

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj

Pošalji prijatelju

15. 05. 2013

RAB Srbija protiv piratskih radio stanica, neregularnih mreža i nedozvoljene medijske koncentracije

Udruženje radio stanica RAB Srbija – Biro za radijsko oglašavanje, na poslednjim Radio danima održanim od 14. do 16. aprila 2013. god. na Zlatiboru, jednoglasnom odlukom Skupštine odlučio je da se obrati svim nadležnim organima i istakne velike probleme u radio-difuziji koji onemogućuju normalan rad radio stanica u Srbiji. Članice RAB Srbija očekuju od nadležnih organa da će ovoga puta reagovati i početi konačno da rešavaju probleme emitera.

Ovo pismo uputili smo: Ministru Rasimu Ljajiću u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacije, pomoćniku ministra Nebojši Vasiljeviću u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, Glavnoj inspektorki za telekomunikacije u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacije, Ministru Bratislavu Petkoviću u Ministarstvu kulture i informisanja, Predsedniku Saveta RRA episkopu jegarskom dr Porfiriju, zameniku predsednika Saveta RRA Goranu Karadžiću, direktoru RATEL-a dr Milanu Jankoviću, Upravnom odboru RATEL-a,  Odeljenju za visokotehnološki kriminal MUP R Srbije, predsedniku Privredne komore Srbije Željku Sertiću, Udruženju za kreativnu industriju Privredne komore Srbije, predsedniku NUNS-a Vukašinu Obradoviću, predsednici UNS-a Ljiljani Smajlović, udruženjima radio stanica i štampanim medijima.  

 

PIRATSKE RADIO STANICE

RAB Srbija protestuje što posle 8 godina od kada su podeljene frekvencije na konkursima, u Srbiji još uvek postoji veliki broj piratskih radio stanica. RAB Srbija smatra da je obaveza RRA i RATEL-a, a na osnovu postojećih zakonskih akata, koji jasno određuju pravila postupanja u slučajevima emitovanja programa bez dozvole, da štite prava legalnih emitera. Podsećamo da i Zakon o telekomunikacijama, predviđa način sankcionisanja u slučajevima zloupotrebe frekvencija koje se smatraju nacionalnim dobrom. U više navrata samostalnim delovanjem pojedinih članica RAB Srbije, RRA i RATEL su bivali upoznati sa štetnim efektima nelegalnog emitovanja programa, ali je delovanje ove dve državne institucije sporadično i nedovoljno efektno.

Predlog: Kako su članice RAB Srbije upoznate sa trenutnom situacijom u samoj dinamici sprovođenja pojedinih odrednica pomenutog Zakona, te osnovnim i najvećim problemima na terenu, smatramo da je neophodno  da se na ovom poslu angažuje veći broj ljudi koji rade pri Agenciji za telekomunikacije, takođe obezbedi neophodno  vozilo, ali i podrška MUP za tehnološki kriminal.

Takođe, RAB zahteva da se stanice kojima je oduzeta dozvola i zabranjen dalji rad, kažnjavaju ukoliko nastave sa radom uprkos Zakonu.

Ukazujemo takođe na problem s opštinskim radio stanicama koje svojim signalom pokrivaju veću teritoriju od one koju mogu prema svojoj dozvoli. S tim u vezi neophodno je pronaći modele i omogućiti zaštitu onim emiterima koji su  na ovaj način direktno ugroženi. Istovremeno smatramo da je otvorena  mogućnost primene primera dobre prakse zemalja u okruženju koje su ovaj problem određenim delovanjem rešile.

RAB Srbija smatra da je šteta koja se nanosi onima koji poštuju zadate okvire pokrivanja višestruka.

Istovremeno, primetno je da Agencije koje se bave istraživanjem slušanosti medija u svojim konačnim izveštajima navode pozicije onih radio emitera u onim područjima gde njihovo emitovanje ne bi smelo da bude zableženo, što utiče na krajnje izvedene kalkulacije čime se praktično dobijaju iskrivljeni podaci o stanju na terenu. Primer: pojedine radio stanice se navode u šeru za ceo grad, gde one ne bi smele da se pojavljuju jer nemaju dozvolu za emitovanje u gradu, već samo u delovima (opštinama).

Takođe, RAB Srbija traži da se za pojedine radio stanice koje su u samoodbrani od ometanja signala od strane pirata, pojačale svoj signal, ukinu kazne, tj. opomene koje su poslate od strane RRA i RATEL-a.

 

NEREGULARNE MREŽE

RAB Srbija zahteva od svih regulatornih tela, a posebno od RRA da sprovodi Zakon i ispita situaciju koja je nastala stvaranjem neregularnih mreža. Na osnovu podataka sa terena navodimo da se te radio stanice identifikuju kao TDI RADIO i JAT RADIO. Stoga zahtevamo da RRA ispita njihov rad i utvrdi činjenično stanje koje će ukazati da li je došlo do kršenja određenih članova Zakona. Odnosno:

- Da li se program samo reemituje?

- U kom procentu  zastupljenosti se emituje sopstveni program?

- Identifikacije i broj zaposlenih

- Da li stanica radi prema projektu koji je predala na konkursu za dobijanje dozvole, tj. da li je njihov rad usklađen sa Zakonom?

Sumnja se da u Nišu, radio TDI i JAT imaju dvoje zaposlenih koji rade na obe radio stanice. Jedna osoba je zadužena za program a druga je menadžer.

Takođe te iste mreže prodaju svoje marketing usluge za obe radio stanice po ceni jedne.

Program koji prenose je mnogo duži od zakonski dozvoljena 3 sata.

Centrala ovih stanica je u Beogradu, gde se i snima većina programa s jednim te istim voditeljima i kasnije reemituje u Nišu.

Takođe radne prostorije radio stanica su na istim adresama u gradu, što dovodi do zaključka da se ceo program vrši iz jednog studija.

Ovo je nezakonit vid mreže i nekonkuratno tržišno ponašanje.

 

NEDOZVOLJENA MEDIJSKA KONCENTRACIJA

Skupština RAB Srbije se javnim glasanjem izjasnila da ne podržava mogućnost koju predvidja novi nacrt Zakona o informisanju kojim se jednom licu omogućuje vlasništvo nad više medija u okviru jedne lokalne samouprave.

Obzirom da je RAB Srbija reprezentativno Udruženje po broju članica, elektronskih emitera, postoji mogućnost dostavljanja mišljenja po ovom pitanju radnoj grupi koja se bavi izradom pomenutog Zakona. 

 

PRODUŽETAK DOZVOLA ZA FREKVENCIJE

Primeri zemalja u okruženju ukazuju na različite modele kojima su postojeće dozvole za korišćenje frekvencija produžavane. Na osnovu raspoloživih informacija RAB Srbija je jedinstvena u oceni i stoga se  zalaže, ali i traži od RRA tj. od Ministarstva da se dozvole produže putem PODNOŠENJA ZAHTEVA i to u slučajevima u kojima su radio stanice redovno izmirivale svoje obaveze, nisu imale problema sa Zakonom, ispravno radile i poslovale, imale kvalitetne programske sadržaje.

RAB Srbija se može smatrati garantom u ispravnosti poslovanja svih svojih članica i snažno se zalaže za ovaj oblik produženja dozvola za svoje članice, ali i preporučuje isti model za sve elektronske medije koji ispunjavaju pomenute norme poslovanja.

Smatramo da u razmatranje prilikom produžetka dozvola treba da se uzme u obzir jedino stanje na taj dan tj. da ukoliko je na dan predavanja zahteva radio izmirio sve svoje obaveze dozvola bude produžena.