Pogrešna percepcija radija kod marketinških stručnjaka

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj

Pošalji prijatelju

27. 06. 2017

Pogrešna percepcija radija kod marketinških stručnjaka

U istraživanju u Mađarskoj učestvovalo je 57 direktora marketinga i 56 stručnjaka iz marketinških agencija.Prva velika zabluda u njihovoj percepciji je da radijska reklama dopire do manje ljudi nego televizijska ili ona na portalima. Potpredsednik RAB-a Fernec Berček rekao je da su istraživanja u Srbiji loša, pa rezultati nisu merodavni.

Agencija za istraživanja ,,Inspira Visionary Research” sprovela je u Mađarskoj istraživanje koje je urađeno na osnovu sličnog u Americi, a obuhvatilo je i direktore marketinga raznih oglašivača i direktore u marketinškim agencijama. U istraživanju je učestvovalo 57 direktora marketinga iz top 200 najvećih oglašivača i 56 stručnjaka iz marketinških agencija, a na kraju su im predočeni rezultati.

Prva velika zabluda u njihovoj percepciji radija kao medija putem kojeg se reklame plasiraju, jeste da radijska reklama dopire do manje ljudi nego televizijska ili ona na portalima. Merenje je pokazalo da radio, pa čak i štampa, dolaze do više ljudi nego dva prethodno pomenuta medija.

Druga zabluda je da radio može da dopre samo do 50-60 odsto punoletnog stanovništva u toku nedelje, i samo 20-30 odsto tokom jednog prosečnog radnog dana. Merenje je pokazalo sledeće rezultate: čak 82 odsto stanovništva sluša radio tokom jedne nedelje, a prosečnim radnim danom radijska reklama stiže do 63 odsto ljudi.

Doći do mlađe populacije, prema shvatanju agencijskih i marketinških stručnjaka, jeste teško, i putem radija je to 50-60 odsto, a ovo istraživanje pokazalo je da radio stiže do čak 85 odsto mladih na nedeljnom nivou.

Mišljenje ljudi zaposlenih u marketinškim agencijama jeste da prosečan slušalac u toku dana sluša radio između 60 i 90 minuta, a ovo mađarsko istraživanje otkrilo je da je stvarno vreme provedeno u slušanju radija na dnevnom nivou 256 minuta u ciljnoj grupi iznad 15 godina.

Od stručnjaka za marketing dolazi i podatak da je tokom poslednjih godina slušanost radija opala. Istraživanje ih je opet demantovalo i pokazalo da se slušanost radija između 2014. i 2016. godine u Mađarskoj povećala, i to za 10 odsto (s 5,5 miliona na 6 miliona slušalaca), a takođe rezultati istraživanja ukazuju na radio kao prvi izvor informacija za većinu stanovništva, jer većina sluša radio pre nego što uključi TV ili pogleda nešto onlajn.

image2

(Ferenc Berček, potpredsednik Udruženja radio-stanica RAB Srbija)

Kada je reč o našoj zemlji, nisu rađena slična istraživanja. Primer iz susedne Mađarske govori da bi trebalo. Udruženje radio-stanica RAB Srbija organizovaće zato ove godine niz događaja kako bi bila stvorena prava slika. Potpredsednik RAB-a Fernec Berček rekao je da su dosadašnja istraživanja u Srbiji uvek pokazivala isto - da je radio u teškom položaju. Ali, zašto je i da li je to tako?

– Istraživanja koja radi „Ipsos”, nažalost, nama nisu merodavna. Radi se jedna anketa za sve medije, veliki je broj pitanja, a uvek je radio u anketama na poslednjem mestu. Veliki broj ispitanika ni ne odgovori na sva pitanja ili nakon 10-15 minuta telefonskog anketiranja odgovara samo sa ne – objasnio je Berček.

Stanovnici Srbije se po navikama ne razlikuju mnogo od ostatka Evrope, gde je prosečna slušanost radija 65–85 odsto, a dosadašnja istraživanja pokazuju da je u Srbiji oko 37 odsto.

– Nažalost, to su jedina istraživanja i to su podaci koje dobijaju i svi naši klijenti i marketinške agencije. Jedan od najvećih problema radio industrije u Srbiji jesu takva istraživanja. Smatram da bi i kod nas rezultati bili drugačiji, odnosno da bi pokazali da marketinški stručnjaci ne raspolažu pravim podacima – ocenio je potpredsednik RAB-a Ferenc Berček.

Na kraju, Berček je dodao da će RAB Srbija kao jedino srpsko udruženje radio-stanica ove godine organizovati više okruglih stolova i drugih događaja kako bi se promenila ovakva slika, odnosno kako bi se dobili tačni podaci o slušanosti radija.

Izvor: RAB Srbija i kreativa.hu