Rojtersov godišnji izveštaj o digitalnim vestima i navikama publike

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj

Pošalji prijatelju

26. 07. 2024

Rojtersov godišnji izveštaj o digitalnim vestima i navikama publike

Rojtersov institut za studije novinarstva objavio je u junu godišnji izveštaj o digitalnim vestima i navikama publike ,,Digital News Report 2024”. Na društvenim mrežama tradicionalni mediji i novinari i dalje igraju važnu ulogu kao izvori informacija.

Izveštaj sumira rezultate istraživanja potreba i navika publike u 47 zemalja sveta, na osnovu odgovora više od 95.000 ispitanika. Izveštaj daje značajne podatke o globalnim trendovima koji mogu služiti medijima za strateško planiranje, razvoj sadržaja i načina njihove distribucije. 

Ovogodišnji izveštaj ukazuje na značaj digitalnih platformi za praćenje i produkciju vesti, uključujući i porast značaja video sadržaja sa vestima na društvenim mrežama poput TikToka, Instagrama i YouTubea. Istražuje stavove publike prema upotrebi veštačke inteligencije za vesti, ulozi influensera i koliko je publika voljna platiti za onlajn vesti.

Na društvenim mrežama tradicionalni mediji i novinari i dalje igraju važnu ulogu kao izvori informacija

U mnogim zemljama, posebno izvan Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), zabeležen je pad u korištenju Facebooka za praćenje vesti i sve veće oslanjanje na niz alternativnih platformi, među kojima su i aplikacije za privatne poruke i platforme za video sadržaje. Upotreba Facebooka za praćenje vesti opala je za četiri posto u svim zemljama u prošloj godini.

Publika sve više prati vesti na različitim platformama. Gotovo jedna trećina ispitanika (31%) koristi YouTube jednom sedmično da prati vesti, WhatsApp jedna petina (21%), dok je prvi put TikTok (13%) pretekao X (10%) kao izvor vesti. Izveštaj pokazuje da video postaje sve važniji izvor vesti na internetu, posebno među mlađim grupama.

Na svim tržištima, za samo jednu petinu ispitanika (22%) web stranice ili aplikacije s vestima su glavni izvor vesti na mrežama – to je deset procenata manje u odnosu na 2018. Izdavači na nekoliko severnoevropskih tržišta uspeli su sprečiti ovaj trend.

Ispitanici sve više koriste pristrasne komentare, influensere i mlade kreatore sadržaja, posebno na YouTubeu i TikToku, kao izvore vesti!?!

Na društvenim mrežama kao što su Facebook i X, tradicionalni medijski brendovi i novinari ipak i dalje igraju važnu ulogu kao izvori informacija.

Potražnja za lokalnim vestima

Podaci izveštaja sugerišu da se izdavači previše trude da publici ponude najvažnije i najnovije vesti ali i da ne troše dovoljno vremena da pruže različite poglede o određenim pitanjima koje mogu pružiti osnovu za optimizam. Što se tiče tema, izveštaj pokazuje da publika dobija dovoljno vesti o politici i sportu, ali nedostaju lokalne vesti u nekim zemljama, kao i vesti iz zdravstva i obrazovanja.

Podaci pokazuju mali rast pretplate na vesti u 20 bogatijih zemalja. Severnoevropske zemlje poput Norveške (40%) i Švedske (31%) imaju najveći udeo onih koji plaćaju vesti, dok Japan (9%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (8%) najniže.

Podcasti sa vestima ostaju svetla tačka za izdavače, privlačeći mlađu, dobro obrazovanu publiku, ali takva aktivnost i dalje nije široko rasprostranjena. Od 20 zemalja, nešto više od trećine ispitanika (35%) mesečno pristupa podcastu, a 13 posto pristupa emisijama koje se odnose na vesti i aktuelnosti.

Poverenje u vesti ostalo je stabilno

Zabrinutost o tačnim i lažnim sadržajima na internetu kada su u pitanju online vesti porasla je za tri posto u odnosu na prošlogodišnji izveštaj. Brojka je znatno veća u Južnoj Africi (81%) i Sjedinjenim Američkim Državama (72%), zemljama u kojima se ove godine održavaju izbori.

Izvještaj pokazuje široko rasprostranjenu sumnju o upotrebi veštačke inteligencije za sadržaje vesti, posebno za rubrike kao što su politika (rat).

Poverenje u vesti (40%) ostalo je stabilno tokom prošle godine, ali je i dalje četiri procenta manje nego što je bilo na vrhuncu pandemije koronavirusa. Finska je i dalje zemlja s najvišim nivoom poverenja (69%), dok Grčka (23%) i Mađarska (23%) imaju niži nivo.

Izbori su povećali interes za vesti u nekoliko zemalja, uključujući SAD (+3), ali ukupni trend ostaje opadajući. Interes za vesti u Argentini, na primjer, pao je sa 77 posto u 2017. na 45 posto danas. U Ujedinjenom Kraljevstvu se interesovanje za vesti gotovo prepolovilo od 2015.

Istovremeno, izveštaj pokazuje porast selektivnog izbegavanja vesti. Ispitanici sada kažu da ponekad ili često izbjegavaju vesti uz značajnija povećanja u Brazilu, Španiji, Nemačkoj i Finskoj.

 

 

Izvor i opširnije: https://media.ba/bs/vijesti-i-dogadaji-vijesti/digital-news-report-2024-povecava-se-trend-izbjegavanja-vijesti