Rab Srbija planira da u septembru počne istraživanje slušanosti radio stanica putem Interneta

Povećaj veličinu slova Vrati na prvobitnu veličinu slova Samnji veličinu slova štampaj štampaj

Pošalji prijatelju

03. 08. 2011

Rab Srbija planira da u septembru počne istraživanje slušanosti radio stanica putem Interneta

Novi pristup u prikupljanju podataka Sa razvojem informatičkih tehnologija, mreža i informacionih sistema metodologija prikupljanja informacija (podataka) u istraživanjima javnog mnjenja se svakim danom razvija kako u pravcu efikasnosti prikupljanja veće količine informacija tako i u pogledu jediničnog troška prikupljanja tih informacija. U praksi su odavno odomaćena, teorijski i softverski podržana, dva pristupa: klasičan intervju (kada anketar ulazi u direktnu komunikaciju sa odabranim ispitanikom) i telefonski intervju (telefonska anketa) kada anketar telefonski obavlja intervju sa licem koje je indirektno (preko telefonskog broja) izabrano u uzorak za anketiranje...

Telefonske ankete mogu biti efikasnije upotrebom tzv CATI (Computer Assisted Telephone Interviewing) softvera ali su i takozvane terenske i telefonske ankete još uvek ograničeno efikasne u pogledu potrebnog vremena za prikupljanje podataka, organizacije operacije prikupljanja podataka i troškova po jedinici jer podrazumevaju direktan ili telefonski razgovor između anketara i anketiranog.

Stoga se u okviru inicijative za ovaj projekat rodila ideja da se iskoristi Internet kao sredstvo za intervjuisanje slušalaca radio stanica i ocenjivanje slušanosti stanica na bazi informacija prikupljenih posredstvom internet anketa. Naime, adekvatno komponovan upitnik o slušanosti radio stanica postavlja se na određeni sajt kako bi bio dostupan svakome ko želi da se uključi u anketu. U isto vreme na radio stanicama (koje pripadaju udruženju RAB) se oglašava postavljeni sajt i promoviše anketa.

Prednosti i slabosti novog pristupa

Prednosti internet ankete su očigledne kada je reč o troškovima, efikasnosti i količini prikupljenih informacija. Anketa se organizuje u vremenskom kontinuitetu i periodično obrađuje (u mesečnim presecima). Nema fizičke organizacije anketiranja niti anketarskog personala. Elektronska forma upitnika se transponuje u elektronski zapis (slog) za obradu podataka.

Slabost internet ankete je u tome što uzorak anketiranih lica ne može biti kontrolisan u pogledu verovatnoća uključenja, te prema tome nije klasičan planirani slučajni uzorak. Realizovani uzorak je na principu voljnog uključenja u anketni proces i kao takav predstavlja ’ad hok’ uzorak koji izvesno ima svojsvo pristrasnosti zbog opcije tzv. neodgovora (’nonresponse’).

 

image1 Lek za pristrasnost

Ocenjivanje na bazi ad hok ankete odnosno na bazi ankete koja ima značajnu stopu neodgovora, čega ni standardne terenske a pogotovo telefonske ankete nisu lišene, izvodi se postupkom tzv. poststratifikacije koja predstavlja strukturno prilagođavanje ocene na bazi uzorka korišćenjem tzv. pomoćnih informacija iz statističkih izvora - kao što su registri i popisi.

U slučaju anketa javnog mnjenja, a takva je tipično anketa o slušanosti radio stanica, značajno korelirane karakteristike (determinante) u pogledu uključenja i opredeljenja u anketi su obrazovanje i starost.

Stoga se izrađuje matrica pondera za poststratifikaciju prema starosti i obrazovanju na osnovu poslednjeg ažurnog popisa stanovništva. Konačne ocene moraju uzeeti u obzir poststratifikaciju mada se nekoliko krugova istraživanja moraju uzeti kao eksperimentalni.

 

Eksperiment valorizacije ocenjivanja na bazi internet ankete

U eksperimentalnom krugu istraživanja sagledava se i anlaizira struktura ispitanika, upoređuje sa strukturom populacije i sagledava njen uticaj na razlike između jednostavnih (neponderisanih) ocena i ocena primenom postupka poststratifikacije.

Na osnovu takve analize, sagledava se potreba za dodatnim ’bench mark’ istraživanjem (dva puta u mogućem produženom eksperimentalnom periodu) putem klasične telefonske ankete koja bi poslužila za utvrđivanje  eventualne sistematske aberacije ocena na bazi internet ankete. Na kraju eksperimentalnog perioda, internet anketa i odgovarajući sistem ocenjivanja mogu  postati redovni instrument snimanja slušanosti radio stanica.

prof.dr Miladin Kovačević